Evo koje vitamine trebate uzimati, a koje ne…

ŠERUJ / ?

Ako svakog dana iz kutije multivitamina uzmete kapsulicu i popijete ju ili ste se, u strahu od prehlade i gripe, dali u nabavku šumećih tableta vitamina C, svome tijelu činite puno manje dobra nego što mislite. Da stvar bude gora, redovito uzimanje nekih uobičajenih vitamina i minerala može vam činiti više štete nego koristi.
U posljednjih nekoliko godina više je nezavisnih istraživanja pokazalo da uzimanje određenih dodataka prehrani zapravo uopće nema smisla: određene grupe vitamina stanovnici razvijenog svijeta ionako konzumiraju kroz hranu, neke nam zapravo nimalo ne koriste, a neke vrste vitamina djeluju samo u kombinaciji s određenim drugim tvarima.
Vjerojatno ste do sada već čuli za slične podatke pa ste pomalo u nedoumici što i da li išta uopće uzimati. Prema članku objavljenom u Annals of Internal Medicine, eminentni američki stručnjaci poručuju: prestanite trošiti novac na ono što vam nimalo ne pomaže. Pa evo što ubuduće slobodno možete preskočiti:

– vitamin C neće vam pomoći u sprečavanju gripe i prehlade

– multivitamini ne smanjuju vjerojatnost da obolite od raka – uzimanje dodatnih doza vitamina A, E i betakarotena može biti itekako štetno, jer može potaknuti stvaranje prekomjernih antioksidanata što, u konačnici, može povećati opasnost od nastanka raka

Ipak, ovo ne znači da treba odustati od svih dodataka prehrani. Evo kako ih najnovija istraživanja svrstavaju prema učinkovitosti:

– vitamin D – prema istraživanjima iz 2008. i 2013. svakodnevno uzimanje ovog vitamina produžuje životni vijek. Još jedno istraživanje pokazalo je da njegovo uzimanje pomaže očuvanju zdravih kostiju kod odraslih, dok kod djece može pomoći u smanjenju izgleda za oboljevanje od gripe

– probiotici – brojna su istraživana pokazala kako loše na organizam utječe uzimanje antibiotika jer ubijaju “dobre” bakterije koje prirodno žive u našem tijelu. Nakon liječenje antibioticima svakako uzmite probiotike kako bi se nadomjestile uništene kolonije korisnih bakterija. No pazite: nekadašnje preporuke za njihovim svakodnevnim uzimanjem pokazale su se pogrešnima: ne treba ih uzimati stalno, nego samo kad je ravnoteža narušena. Pokazalo se,k naime, da nimaloo ne pomažu kod kroničnih bolesti poput sindroma iritabilnog crijeva.

– cink – za razliku od vitamina C, ovaj mineral pomaže u sprečavanju gripe i prehlade jer, kako je pokazalo istraživanje iz 2011. godine, negativno utječe na razmnožavanje virusa soja rhynovirus. Skupina prehlađenih ljudi koja je uzimala cink kraće je patila od prehlade i simptomi su bili slabije izraženi

– vitamin B3 – poznat i kao niacin u zadnje se vrijeme spominje kao lijek za niz bolesti (spominju se dijabetes, kiolesterol, srčani udar i Alzheimerova bolest), no pripazite: da bi bio djelotvoran, mora biti u odgovarajućim dozama. Stoga ga je sigurnije nabaviti u ljekarni i to nakon savjetovanja s liječnikom.
– češnjak – prema rezultatima nekoliko istraživanja redovito uzimanje češnjaka u granulama pomaže odraslim osobama s povišenim krvnim tlakom. Neka su istraživanja dala naslutiti da češnjak pomaže i u prevenciji karcinoma, no za krajnji zaključak treba pričekati na dodatne potvrde.




Comments

comments